Corporate / M&A

Croatia: Operation Swiss Franc – Key Aspects and Potential Challenges

In the mid-2000s, Central and Eastern Europe was attracted by the low interest rates on loans denominated in Swiss Francs or with FX/CHF clauses (“CHF loans”). In Croatia, almost EUR 3 billion (16 % of the total consumer loan portfolio) of CHF loans were granted by the end of 2014. Due to the high appreciation of the CHF in recent years, the loan burden of 55,000 Croatians having CHF loans increased dramatically. Therefore, on 30 September 2015 Croatia put forward a solution to the CHF loans issue by adopting a legal framework for forced conversion of the CHF loans into loans denominated in EUR or with FX/EUR clauses (“EUR loans”).

Issue of CHF loans

CHF loans were very popular in Croatia because of their low interest rates in the years leading up to the global financial crisis. These circumstances and lower monthly instalments made a number of consumers eligible for the granting of CHF loans rather than granting EUR or HRK loans. A significant expansion of such retail lending reached the equivalent of almost EUR 5.2 billion at the end of 2008.

Following the changes in the financial markets in 2008, the HRK/CHF exchange rate started to soar irretrievably and at some point exceeded 60 % of the value from 2008. This significant appreciation was followed by an increase in interest rates. This climate, together with loan instalments higher than 60 % of their initial value, left borrowers faced with considerable difficulties in repaying their loans.

The problem of CHF loans is not unique to Croatia. It has emerged in other countries in Central and South-eastern Europe as well, whereafter legislators attempted to solve the problem. The proposed solutions varied from country to country with no unified approach. However, Croatia seems to be unique for implementing its retrospective measures on the CHF loans issue.

Key aspects of solving CHF loans issue in Croatia

The first move by government in solving the CHF loans issue originated in early 2014 and 2015 and was tying up the interest rate and fixing the HRK/CHF exchange rate. Finally, in September 2015, two months before parliamentary elections, the Croatian parliament unanimously passed the amendments to the Consumer Credit Act and Credit Institutions Act concerning a conversion of CHF loans into EUR loans. The adopted conversion process has proven very complex with a very short timetable, creating many operational challenges.

The main aspects of the amendments were the lenders’ obligation (i) to retroactively recalculate all past and future repayments and the principals owed as though the loans had originally been granted in EUR (within 45 days of the amendments having been adopted), (ii) to set-off or repay any potential overpayments to the debtors after the conversion is carried out, and (iii) to develop a sophisticated loan conversion tool (calculator) showing all historical data on changes of interest and exchange rates. However, the most contentious provision related to the costs of conversion which would be borne solely by the lenders.

Potential challenges of adopted measures

Although the desired economic effect of all governmental interventions is a reduction of customer loan burden to 55,000 individuals and their families, such legal measures may, however, lead to further negative economic impact of even greater scale. Namely, Fitch Ratings already claimed that Croatia’s action would cause significant losses to the banking system, the European Central Bank criticised the Croatian measures as not being in line with the general aim and principle of Directive 2014/17/EU, and the bankers argue that forced conversions of CHF loan portfolios are unconstitutional and – for foreign lenders – in contravention of international investment treaties. Simply put, political opposition seems very high across the EU. First lawsuits have already been submitted with the Croatian Constitutional court and arbitral proceedings before the International Centre for Settlement of Investment Disputes of the World Bank are to be expected. From this perspective, only time will show the real impact of the governmental intervention in solving the CHF issues in Croatia.

Although the desired economic effect of all governmental intervention is a reduction of customer loan burden to 55,000 individuals and their families, such legal measures may, however, lead to further negative economic impact of an even greater scale.

Operacija Švicarski Franak – ključni aspekti i potencijalni izazovi

Sredinom 2000-ih, srednja i istočna Europa bila je privučena niskim kamatnim stopama na kredite denominirane u švicarskim francima odnosno s valutnom klauzulom u švicarskim francima (“CHF krediti”). Do kraja 2014. u Hrvatskoj je bilo odobreno gotovo 3 milijarde EUR u CHF kreditima (16% ukupnog kreditnog portfelja potrošačkih kredita). Zbog velike aprecijacije švicarskog franka posljednjih godina, kreditni teret 55.000 Hrvata sa CHF kreditima dramatično se povećao. Iz toga razloga, 30. rujna 2015. Hrvatska je iznjedrila rješenje problema CHF kredita donošenjem zakonskog okvira za prisilnu konverziju CHF kredita u kredite denominirane u EUR ili s valutnom klauzulom u EUR (“EUR krediti”).

Pitanje CHF kredita

U godinama prije dolaska globalne financijske krize CHF krediti bili su vrlo popularni u Hrvatskoj zbog svoje niske kamatne stope. Takve okolnosti i manje mjesečne rate omogućile su nizu potrošača kreditnu sposobnost za odobravanje CHF kredita za razliku od odobravanja EUR ili kunskih kredita. Značajna ekspanzija u davanju takvih kredita stanovništvu dosegao je krajem 2008. protuvrijednost od gotovo 5,2 milijardi EUR.

Nakon promjena na financijskim tržištima u 2008., kunski tečaj za švicarski franak počeo je nepovratno rasti te je u određenom trenutku premašio 60% vrijednosti koju je imao 2008 . Takvu značajnu aprecijaciju u tečaju slijedio je i rast kamatnih stopa na kredite. U takvom okruženju i s ratama kredita većima od 60% od početne vrijednosti, dužnici su se suočili sa značajnim poteškoćama u otplati svojih kredita.

Problem CHF kredita nije jedinstven samo za Hrvatsku. On je nastao i u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe , gdje su zakonodavci također posegnuli za rješavanjem tog problema. Predložena rješenja razlikuju se od države do države, bez jedinstvenog pristupa. Međutim, čini se da je Hrvatska jedinstvena po pitanju implementacije svojih retroaktivnih mjera na CHF kredite.

Ključni aspekti rješavanja pitanja CHF kredita u Hrvatskoj

Prvi vladini potezi u rješavanju problema CHF kredita učinjeni početkom 2014. i 2015. bili su vezivanje kamatnih stopa i zamrzavanje kunskog tečaja u odnosu na švicarski franak. Konačno, u rujnu 2015., dva mjeseca prije parlamentarnih izbora, hrvatski je Sabor jednoglasno donio izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama koji su se odnosili na konverziju CHF kredita u EUR kredite. Usvojeni proces konverzije pokazao se vrlo složenim i s vrlo kratkim rokovima, stvorivši pritom mnoge operativne izazove.

Glavni aspekti izmjena i dopuna zakona bili su obveze kreditora da (i) retroaktivno preračunaju sve prošle i buduće otplate te glavnice kredita koje se duguju, a kao da su krediti izvorno dani u EUR (i to u roku 45 dana od stupanja na snagu izmjena i dopuna zakona), (ii) se napravi prijeboj odnosno da se dužnicima vrate sve eventualne preplate po kreditima, a nakon provedene konverzije , i (iii) se razvije sofisticirani kreditni kalkulator za konverziju koji će prikazivati sve povijesne podatke o promjenama kamatnih stopa i tečaja. Međutim, najspornija odredba odnosi se na troškove konverzije koje bi trebali snositi isključivo kreditori .

Potencijalni izazovi usvojenih mjera

Iako su željeni ekonomski učinci svih državnih intervencija bili smanjenje kreditne opterećenosti 55.000 pojedinaca i njihovih obitelji, takve zakonske mjere mogle bi dovesti do još većih, negativnih ekonomskih posljedica. Naime, agencija Fitch već je sada zaključila da će takva državna intervencija uzrokovati značajne gubitke u bankovnom sektoru , dok je Europska središnja banka iznijela kritiku da takve mjere nisu u skladu s općim ciljevima i načelima Direktive 2014/17/EU. Bankari, s druge strane, smatraju da je prisilna konverzija portfelja CHF kredita neustavna i – za inozemne kreditore – u suprotnosti s međunarodnim bilateralnim ugovorima o poticanju i zaštiti ulaganja. Jednostavno rečeno, politička oporba čini se jako velikom širom EU. Prve tužbe već su na Ustavnom sudu dok je pokretanje arbitraže pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova Svjetske banke za očekivati. Iz ove perspektive, samo će vrijeme pokazati stvarne učinke državne intervencije pri rješavanju pitanja CHF kredita u Hrvatskoj.

Iako su željeni ekonomski učinci svih državnih intervencija bili smanjenje kreditne opterećenosti 55.000 pojedinaca i njihovih obitelji, takve zakonske mjere mogle bi do-vesti do još većih, negativnih ekonomskih posljedica.